Treće kino Latinske Amerike, ekonomska teorija ovisnosti i postkolonijalizma
Pourquoi ce travail est dans la base
Une base qui oublie comment elle a trouvé un travail ne peut pas être vérifiée. Voici les voies qui ont admis celui-ci.
Notice bibliographique
Résumé
Diplomski rad je zamišljen kao kronološka analiza najutjecajnijih filmova latinskoameričkog Trećeg kina. Predstavlja stilske odrednice i kratak sadržaj filmova te kontekstualizira uvjete njihova nastanka, povezujući ih s ideološkim i političkim aspektima Trećeg kina, a onda i ekonomskim uvjetima koji su doveli do samog pokreta. Nakon kontekstualizacije slijedi pojašnjenje kako je pojedini film obogatio pokret i na koji je način utjecao na klasnu i rasnu borbu u Latinskoj Americi.\nNakon što predstavi glavne aspekte Trećeg kina kao filmsko-političkog pokreta, rad, analizom kubanskog filma Megano (El Mégano, 1955) izlože povijesni začetak i društvene razloge za nastanak pokreta. Zatim, pomoću filmova kao što su Pusti životi (Vidas Secas, 1963) Nelsona Pereire dos Santosa, te Bog i vrag u zemlji Sunca (Deus e o Diabo na Terra do Sol, 1964), Zemlja drhti (Terra em Transe, 1967) i Antônio koji donosi smrt (Antônio das Mortes, 1968) Glaubera Roche, predstaviti Cinema Novo, radikalni brazilski filmski pokret koji je snažno utjecao, te se prema nekim analizama i smatra dijelom Trećeg kina. Rad će zatim predstaviti zrelo Treće kino povezivanjem filmova Sati peći (La hora de los hornos, 1968) Fernanda Solanasa i Octavia Getina, Hanoi, utorak 13 (Hanoi, martes 13, 1968) i 79 proljeća (79 primaveras, 1969) Santiaga Alvareza i Bitka za Čile (La battala de Chile, 1975) Patricia Guzmâna sa Solanasovim i Getinovim manifestom “Prema Trećem kinu” i raspravom o ekonomskoj teoriji ovisnosti, koja svoje korijene vuče upravo iz Latinske Amerike.\nEkonomska teorija ovisnosti sadrži više različitih pristupa problematici, ali ovaj će rad ukratko predstaviti njene osnovne principe kako bi je što jasnije povezao s filmovima Trećeg kina i političkom akcijom koja je nastupila zbog njih. Glavnu literaturu za ekonomsku teoriju ovisnosti u ovom radu čine zbirka intervjua s poznatim teoretičarima Dialogues on Development – Volume I: On Dependancy i pregled teorije Vincenta Ferrara “Dependancy Theory: An Introducton”.\nU analizi je korištena i filmološka literatura, ponajprije knjige The Cinema of Latin America Alberta Elena i Marine Díaz Lopez, Latinskoamerički film i identiteti Maria Županovića, Brazilian Cinema Randala Johnsona i Roberta Stama te Cuban Cinema Michaela Chanana. Diplomski će rad na kraju zaokružiti sve 3 rečeno, povezujući pokret Cinema Novo s Trećim kinom, te oba pokreta s povijesnim kontekstom i ekonomskom teorijom ovisnosti.
Récupéré en direct depuis OpenAlex et désinversé. Les résumés ne sont pas conservés dans cette base de données : les index inversés représentent 8,6 Go des 9,3 Go de texte de la base, et le serveur dispose de 13 Go libres.
Prédiction distillée sur la base complète
Imitation des enseignantsNi prévalence calibrée, ni vérité terrain. Validation humaine à venir. Apprise à partir de 10 348 étiquettes directes de Codex et de 10 348 étiquettes directes de Gemma. Le mode candidate est l'union des têtes enseignantes seuillées; le consensus est leur intersection. Ces sorties portent le statut machine_predicted_unvalidated et ne sont ni des étiquettes humaines ni des étiquettes directes de modèles de pointe.
Scores Codex et Gemma par catégorie
| Catégorie | Codex | Gemma |
|---|---|---|
| Métarecherche | 0,000 | 0,000 |
| Méta-épidémiologie (sens strict) | 0,001 | 0,001 |
| Méta-épidémiologie (sens large) | 0,001 | 0,001 |
| Bibliométrie | 0,001 | 0,000 |
| Études des sciences et des technologies | 0,003 | 0,005 |
| Communication savante | 0,000 | 0,001 |
| Science ouverte | 0,001 | 0,000 |
| Intégrité de la recherche | 0,000 | 0,000 |
| Charge utile insuffisante (le modèle a refusé de juger) | 0,005 | 0,000 |
Scores machine (provisoires)
Les deux têtes enseignantes du modèle étudiant, lues sur ce travail. Un score ordonne la base pour la relecture; il n'affirme jamais une catégorie, et le statut de validation accompagne chaque rangée tel quel.
Scores de référence d'un modèle non mature (critères de maturité non atteints, 7 itérations). Un score ordonne; il n'affirme jamais une catégorie.
score_only:v0-immature-baseline · tel quel depuis la passe de notation : score_only signifie que le nombre peut ordonner les travaux, et qu'aucune étiquette de catégorie n'en découle