Narkokarteli i transnacionalni kriminal u suvremenoj međunarodnoj sigurnosti: slučaj SAD-a i Meksika

Suvremena sigurnost suočava se s mnogim prijetnjama kojima se u doba Hladnog rata nije pridavala velika važnosti u kontekstu globalne sigurnosti jer su za globalnu sigurnost i premoć Zapada, SAD-a i kapitalizma, ciljevi i strategije određivali u skladu s sigurnosnim politika koje su u fokusu imale klasične, simetrične sukobe među državama. RAND (Research And Developement) dokument iz 1997. naveo da su tijekom Hladnog rata, vojne analize i politike bile uglavnom fokusirane na velike, relativno simetrične prijetnje poput nuklearnog rata, te je većina analitičara tada razmišljala u kontekstu simetričnih prijetnji, zbog čega je prilagodba suvremenim, asimetričnim prijetnjama relativno teška. Asimetrične prijetnje koje ne dolaze od država, već pojedinaca ili manjih skupina, zamijenile su klasične sukobe između država. Dokument kojeg je sastavio NDRI (National Defense Research Institute) u suradnji sa RAND think tankom 1997. godine (Bennett, Twomey, Treverton 1999), također spominje da će u budućnosti prevladavati asimetrične prijetnje, te je razumijevanje takvih prijetnji temelj budućih vojnih i sigurnosnih strategija. Klasični sukobi između država i dalje postoje, no u mnogo manjoj mjeri. Asimetrične prijetnje poput terorističkih napada, djelovanja transnacionalnih kriminalnih mreža i sve utjecajnijih i vidljivijih prijetnji okolišu, zauzimaju poprilično veliki prostor unutar međunarodne sigurnosti u suvremenom svijetu (Bennett, Twomey, Treverton 1999:9). Ovaj rad pokušati će prikazati međunarodnu sigurnost, te njezin razvoj, trenutnu situaciju te potencijalne smjerove razvoja i izazove iste, kroz bogatu povijest odnosa Sjedinjenih Američkih Država sa Meksikom te državama Latinske Amerike. Sjedinjene Američke Države i Meksiko uvijek su bile u iznimno prisnim odnosima. Obje države su članice nekadašnje NAFTA-e (North Atlantic Free Trade Agreement), sada USMCA (United States-Maxico-Canada Agreement) , a Sjedinjene Američke Države su najveće uvoznice proizvoda iz Meksika (ne računajući narkotike), te zajednički surađuju na mnogim područjima. Glavni kamen spoticanja predstavljaju problemi poput narkokartela, trgovine narkotika i krijumčarenje istih iz Meksika u Sjedinjene Američke Države, te nasilje koje obično u stopu prati djelovanje narkokartela. Odgovor Sjedinjenih Američkih Država na te probleme najjasnije vidimo objavom rata istima, tj. Nixonovim “War on drugs”. Problemi dvije države čak su postale predmetom mnogih filmskih, serijskih, te drugih umjetničkih interpretacija u popularnoj kulturi. \n Razdoblje kojim će se ovaj rad baviti proteže se od 1970-ih pa sve do početka, odnosno sredine drugog desetljeća 21.stoljeća. \n Razdoblje Hladnog rata trajalo je od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do 1991.godine, te je svakako jedno razdoblje kojeg su okarakterizirale mnoge specifičnosti, a jedna od njih je svakako bipolarnost. Sjedinjene Američke Države sudjelovale u nekoliko sukoba i ratova tijekom tog razdoblja, poput Korejskog rata 1950-ih (Grey, 2004: 667-668), rata u Vijetnamu, te vrijedi spomenuti i Kubansku krizu kao jednu od najvećih kriza Hladnog rata koja je osvijestila opasnost od potencijalnog nuklearnog sukoba (Pollard, 1982: 148). Imajući sve to na umu, bitno je spomenuti da borba protiv komunizma, tj. tzv. “containment policy” (Kissinger, 2014: 245-248) nije bila ograničena isključivo na istočni i jugoistočni dio Azije već na cijeli svijet. Poseban dio pažnje bio je usmjeren prema susjednim zemljama i to onima koje su se nalazili južnije. Odnos Meksika i Sjedinjenih Američkih Država iznimno je specifičan i počinje puno prije Hladnog rata, međutim povijesno razdoblje Hladnog rata dodatno je bitno je to period kada korištenja narkotika i ilegalan transport istih doživljava procvat. Granica između Meksika i Sjedinjenih Američkih Država, duga 3326 kilometara, postaje glavna transportna ruta za krijumčarenje kokaina, marihuane i ostalih narkotika u Sjedinjene Američke Države, a do kraj 1990-ih meksički narkokarteli preuzeli dominaciju u transportu narkotika i uveli metamfetamine u svoju ilegalnu trgovinu drogom (Beittel, 2022:3). Prelazak te granice, iz Meksika u Sjedinjene Američke Države, nekome znači spašavanje žive glave, nekome ogromnu zaradu, dok drugima pak znači konstantnu prijetnju nacionalnoj, ali i međunarodnoj sigurnosti. Međunarodni odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika jedinstveni su na mnogo razina, no ovaj rad će analizirati određene probleme tog odnosa, od kojih je najistaknutiji problem koji obje države imaju sa narkokartelima, njihovom kulturom nasilja, te posljedično za sobom povlače probleme u obliku predrasuda, diskriminacije, seksizma i stereotipa. Osim društvenih problema, ilegalna trgovina narkoticima sa sobom donosi i mnoge sigurnosne probleme, te posljedično dolazi do fenomena poznatijeg kao narkoterorizam. Uz period Hladnog rata, za ovaj rad važan je period kasnih 1980-ih te radnih 1990-ih, kada počinje intenzivna suradnja američkih i kolumbijskih institucija kako bi zajednički borili protiv rastuće ilegalne narkotrgovine, te posljedično i nasilja u Meksiku. Sve to utječe dinamiku razvoja odnosa između Sjedinjenih Država i Meksika. Osim problema narkotrgovine i narkoterorizma, postoje još i drugi sigurnosni problemi, od kojih vrijedi izdvojiti ilegalne migracije. \n Cilj ovoga rada analizirati je odnos te dvije države, njihov međusobni utjecaj na međusobnu nacionalnu sigurnost te posljedično i utjecaj na međunarodnu sigurnost kontinenta, te potencijalno postaviti temelje za daljnju analizu sličnih odnosa u regiji. Analizom problema koji su posljedica utjecaja narkotika na društvo u Meksiku, ali i Sjedinjenim Američkim Država, pokušati će se prikazati kako bi bilo moguće ostvariti zajednički odgovor na problem narkoterorizma u regiji, koji neće biti uvjetovan ideološkim i geopolitičkim očekivanjima i interesima. Pitanje na koje će ovaj rad pokušati dati odgovor jest da su narkokarteli i transnacionalni terorizam imali velik utjecaj na međunarodnu sigurnost, te dinamiku bilateralnih odnosa Meksika i Sjedinjenih Američkih Država. Metoda koja je korištena kako bi se pružio odgovor na istraživačko pitanje jest metoda deskripcije. Rad se sastoji od četiri poglavlja, te će prvo poglavlje pobliže baviti poviješću odnosima između Meksika i Sjedinjenih Američkih Država sve do perioda dolaska Richarda Nixona na vlast, i pokretanja poznatog rata protiv droga. Drugo poglavlje posvetiti će se pojmu narkokartela, te razvoju istih u Meksiku, ali i utjecaju na okolne države. Pojam narkoterorizma pobliže će se analizirati u trećem poglavlju, dok će četvrto poglavlje analizirati odnos Meksika i Sjedinjenih Američkih Država u kontekstu zajedničkog djelovanja protiv narkokartela, te će se proučiti kako je to utjecalo na njihove bilateralne odnose, od Nixonove pa sve do Obamine administracije.

Fetched live from OpenAlex and de-inverted. Abstracts are not stored in this database: the inverted indexes are 8.6 GB of the frame’s 9.3 GB of text, and the host has 13 GB free.