Bibliographic record
Abstract
U diplomskom radu obrađeni su neki od najpoznatijih misaonih pokusa Alberta Einsteina. Cilj rada je analizirati te misaone pokuse i istaknuti njihovu svrhu u kontekstu filozofije fizike. Einstein, slavni fizičar dvadesetog stoljeća, prilikom postavljanja svojih revolucionarnih teorija, između ostalog koristio je misaone pokuse. Poput stvarnih, oni služe kako bi postojeće teorije potkrijepili ili opovrgnuli. U uvodnom dijelu rada upoznajemo koncept misaonih pokusa; što oni jesu, njihov povijesni razvoj, svojstva te klasifikaciju. Okosnica rasprave je knjiga Misaoni pokusi J.R. Browna, suvremenog filozofa znanosti. Uz njega, filozofijom misaonih pokusa te filozofskim pristupom Einsteinovu radu bavi se i J.D. Norton, također suvremeni filozof znanosti. Stajališta Browna i Nortona o tome što misaoni pokusi jesu i kako ih klasificiramo razlikuju se. Naime, Brown smatra kako nije moguće ponuditi jasnu definiciju što su misaoni pokusi, već ih prepoznajemo na konkretnom primjeru, dok ih Norton svodi na gole argumente. Nakon uvoda slijedi odlomak o životu A. Einsteina, u kojem je predstavljen njegov specifičan način razmišljanja, s naglaskom na fiziku. Poznato je da je od malih nogu bio opčinjen fenomenima iz svakodnevice, čemu svjedoči i poznata anegdota o petogodišnjem Albertu koji se prvi puta susreće s kompasom te već tada shvaća da mora postojati nešto u praznom prostoru što djeluje na magnetnu iglu. Osim interesa za prirodne znanosti, Einstein također vrlo rano pokazuje i interes za filozofiju, čitajući djela poznatih filozofa čijem utjecaju svjedočimo u njegovu daljnjem stvaralaštvu. Kako sam ističe, on nije filozof, ali svoje filozofske stavove vješto implementira u teorijama, što ga izdvaja u moru fizičara i otvara prostor za stvaranje novih, tada nezamislivih, teorija. Zanimljiva je činjenica da se Einstein ne opredjeljuje za jednu filozofsku poziciju već ostaje dosljedan svom primarnom cilju - objašnjenu prirodnih fenomena, te pritom upotrebljavajući filozofsku poziciju koja najbolje odgovara opisu stvarnosti. Zbog te nedosljednosti često ga se proziva filozofskim oportunistom. U četvrtom odjeljku ukratko je prikazan razvoj teorija: specijalne i opće teorija relativnosti te kvantne mehanika. Motivacija za njihovo stvaranje bili su problemi koje, tada dominantne teorije, klasična mehanika i Maxwellova elektrodinamika, nisu mogle objasniti. U petom odjeljku su predstavljeni Einsteinovi misaoni pokusi. Impresivan je broj misaonih pokusa koje je osmislio, ali budući da nije moguće smisleno i detaljno obuhvatiti sve, u radu je izdvojeno šest najpoznatijih: Einsteinovi satovi (relativnost istovremenosti), lov zrake svjetlosti, magnet i zavojnica, Einsteinovo dizalo, zračenje crnog tijela te paradoks Einsteina, Podoslog i Rosena ili EPR paradoks. Detaljno je izložena analiza pojedinog misaonog pokusa sa stajališta spomenutih filozofa znanosti, Browna i Nortona, te L. Landaua, teorijskog fizičara dvadesetog stoljeća. Posljednji odjeljak rada donosi kratak pregled iznesenih stavova te iskazuje kako misaoni pokusi zaslužuju posebno mjesto unutar fizike, ravnopravno sa stvarnim pokusima, budući da ih često, iz više razloga, nije moguće izvesti u stvarnosti, a sudeći prema Einsteinovom primjeru, očito imaju važnu ulogu u znanosti.
Fetched live from OpenAlex and de-inverted. Abstracts are not stored in this database: the inverted indexes are 8.6 GB of the frame’s 9.3 GB of text, and the host has 13 GB free.
How this classification was reachedexpand
Full frame machine prediction
Teacher imitationNot calibrated prevalence, not ground truth. Human validation pending. The Gemma side is a direct model label for every work in the frame, read from the title-only record. The Codex side is a classifier learned from the 10,348 direct Codex labels and calibrated to design-weighted sample rates; fields without enough sample support carry no Codex call. Candidate is the union of the two sides; consensus is their intersection. These outputs are machine_predicted_unvalidated and are not human labels.
Distilled classifier scores by category (both heads)
| Category | Codex | Gemma |
|---|---|---|
| Metaresearch | 0.004 | 0.009 |
| Meta-epidemiology (narrow) | 0.001 | 0.000 |
| Meta-epidemiology (broad) | 0.000 | 0.001 |
| Bibliometrics | 0.001 | 0.001 |
| Science and technology studies | 0.003 | 0.011 |
| Scholarly communication | 0.005 | 0.005 |
| Open science | 0.001 | 0.003 |
| Research integrity | 0.003 | 0.004 |
| Insufficient payload (model declined to judge) | 0.021 | 0.004 |
Machine scores (provisional)
The two teacher heads of the student model, read on this work. A score orders the frame for review; it never asserts a category, and the validation status ships verbatim with every row.
Baseline scores from an immature model (maturity gate not passed, 7 training rounds). Scores rank; they never assert a category.
score_only:v0-immature-baseline · verbatim from the scoring run: score_only means the number may rank works, and no category label ships from itClassification
machine, unvalidatedMachine predicted; a candidate call from one source (direct Gemma or distilled Codex), not a consensus.
How this classification was reached, model by model and score by score, is at the end of the page under "How this classification was reached".