Aporije prosvijećenog diskursa : (anti)morlakizam u djelima Alberta Fortisa i Ivana Lovrića
Notice bibliographique
Résumé
1. UVOD 1.1.Osnovni problemi pisanja o morlakizmu Fenomen Vlaha i vlaškog stanovništva na ovim prostorima i njegovo proučavanje u razdoblju ranog novog vijeka predstavlja vrlo zanimljivu, ali iznad svega vrlo kompleksnu tematiku.Puno je historiografskih radova do danas napisano o Vlasima, i puno je teorija i interpretacija ponuđeno na temu njihove geneze, etničkog porijekla, pripadnosti, identiteta, društveno-povijesne posebnosti i socijalnog statusa i ustroja.U zadnjih se nekoliko desetljeća otvaraju i nova polja i novi konteksti u kojima se vlaško stanovništvo proučava, a koji su potaknuti novim impulsima koji su inovacijski djelovali na historiju kao disciplinu.Fokus se tako polako premještao s navedenih "tradicionalnijih" tema na proučavanje morlakističkog diskursa i na analizu tekstova, na "otkrivanje" Vlaha (odnosno Morlaka, s obzirom na to da se u slučaju proučavanja diskursa o Vlasima većinom radi o pisanju o dalmatinskim Vlasima) od strane prosvjetiteljskih prirodoslovaca, putopisaca i istraživača, na percipiranje Vlaha/Morlaka kroz prizmu koncepta "plemenitog divljaka" ili pak kroz binarnu opreku civilizacije spram barbarstva.Međutim, unatoč brojnosti radova koji se bave vlaškom tematikom, i jednakoj brojnosti teorija, interpretacija i reinterpretacija, mnoga su pitanja ostala otvorena, a mnoga tumačenja pokazala su se ili manjkavima ili zastarjelima.To samo upućuje na činjenicu kako je itekako potrebno i dalje se baviti vlaškim pitanjem, reinterpretirati one izvore koji su već obrađivani i otkrivati i analizirati one koji još nisu objavljeni.U fokusu ovog rada tako će biti upravo ova druga skupina tema -proučavat će se morlakistički diskurs, pisanje o Morlacima, način na koji su Morlaci prikazivani u dva poznata prosvjetiteljska izvora -Putu po Dalmaciji Alberta Fortisa i Bilješkama o Putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa i Životu Stanislava Sočivice Ivana Lovrića.Kroz teorijski i metodološki okvir historijske imagologije tako će se nastojati, kroz analizu morlakizma kao diskursa, prikazati na koji su način Morlaci prikazivani kao Drugo, kako je kontekst njihovog života, i općenito političko-ekonomska situacija u mletačkoj Dalmaciji u drugoj polovici 18. stoljeća utjecala na stvaranje tog diskursa, koja je bila svrha tog diskursa i na koji način i u koju svrhu se on mogao instrumentalizirati.Točnije, glavni fokus bit će analiza slike Morlaka kao ekonomskog Drugog u navedenim izvorima, kroz prizmu ekonomske doktrine koja se pojavila sredinom i u drugoj polovici 18. stoljeća, a koju su brojni intelektualci zastupali upravo u Dalmacijikroz prizmu fiziokratizma.Jedna od karakteristika ranog novog vijeka kao razdoblja jest "podvojenost" između "starog" i "novog", između srednjovjekovnih ekonomskih, političkih i društvenih struktura i onih modernih.Iako možemo reći da su takva ispreplitanja između starih i novih strujanja karakteristika zapravo svakog povijesnog razdoblja, rani novi vijek utoliko je zanimljiviji s obzirom na to da je on iznjedrio one odnose i strukture u kojima i danas živimo.Tako se postupno od feudalnih odnosa stvaraju oni ranokapitalistički, a s njima i pripadajuće društvene i političke strukture.Upravo je zbog toga vrlo zanimljivo promotriti i propitati konstrukciju ekonomske "drugosti" Morlaka kroz prizmu ekonomske doktrine fiziokratizma.Prema nekim autorima 1 , upravo su se ideolozi fiziokratizma prvi uspješno poduhvatili teorijskog raščlanjivanja i opisivanja novih proizvodnih odnosa koji su tada dobivali maha u Europi, iako ih, naravno, nisu uspjeli u potpunosti adekvatno opisati zbog njihove još nedovoljne razvijenosti u to doba.Isto tako, fiziokratizam se smatra 2 i prvom karikom prema ekonomskoj i političkoj doktrini liberalizma koja je postala dominantna krajem 18. i tijekom cijelog 19.stoljeća.Fiziokratizam, stoga, predstavlja upravo to ispreplitanje "starog" i "novog", on opisuje nove odnose, ali još uvijek ne izlazi u potpunosti iz onih starih.U tom je smislu zanimljiv odnos Alberta Fortisa i Ivana Lovrića prema Morlacima, kao prosvjetiteljski obrazovanih ljudi koji su se tijekom svojih života našli pod utjecajem fiziokratske doktrine.S jedne strane nalazi se fiziokratska teorija koja iznad svega izdiže agrarnu proizvodnju i poljoprivrednu djelatnost, smatrajući poljoprivredu jedinim izvorom bogatstva neke države, a s druge se strane nalaze Morlaci koji, bez obzira na višestoljetni proces sedentarizacije, na uključivanje u trgovinu i prihvaćanje strujanja koja su usmjerena 1 Na primjer, Karl Marx u četvrtom tomu Kapitala, poznatijem pod naslovom Teorije o višku vrijednosti upravo fiziokratima daje zaslugu kao osnivačima moderne ekonomije.Tako navodi: "Fiziokrati su preneli istraživanje o poreklu viška vrednosti iz oblasti prometa u oblast neposredne proizvodnje i time postavili osnovu za analizu kapitalističke proizvodnje."Karl Marx i Friedrich Engels, Dela -Dvadeset četvrti tom, Teorije o višku vrednosti (Beograd: Prosveta, 1969), 11.Isto tako, o sustavu kojeg su razvili fiziokrati Marx navodi: "To je doista prvi sistem koji analizira kapitalističku proizvodnju i koji uslove u kojima se kapital proizvodi i u kojima kapital proizvodi izlaže kao večne prirodne zakone proizvodnje.S druge strane, on se javlja pre kao buržoaska reprodukcija feudalnog sistema, vladavine zemljovlasništva; dok se, naprotiv, industrijske grane, u okviru kojih se kapital prvi put samostalno razvija, javljaju kao "neproizvodne" grane rada, kao puki privesci poljoprivrede."Marx i Engels, Dela, 14. Na Marxovoj se analizi, dakle, lijepo vidi fiziokratska "podvojenost" između starih feudalnih i novih (rano)kapitalističkih proizvodnih odnosa. 2 Michel Foucault u svojim predavanjima pod naslovom The Birth of Biopolitics razrađuje teoriju liberalnog guvernmentaliteta, u kojoj veliku ulogu daje upravo fiziokratima.Foucault, isto kao i Marx, fiziokrate navodi kao prve zastupnike političke ekonomije, upravo zato jer su fiziokrati na ekonomsku sferu prenijeli diskurs "o prirodnosti".Foucault upravo u tome nalazi poveznicu između fiziokratske ideologije i učenja modernog liberalizmaekonomija postaje sferom koja je odvojena od ostalih društvenih sfera i koja ima svoju prirodnu stabilnost i objektivne zakone, koja se shodno tome može znanstveno proučavati i čija se "prirodna stabilnost" samo treba "održavati" od strane države.Michel Foucault, The Birth of Biopolitics-Lectures at the College de France
Récupéré en direct depuis OpenAlex et désinversé. Les résumés ne sont pas conservés dans cette base de données : les index inversés représentent 8,6 Go des 9,3 Go de texte de la base, et le serveur dispose de 13 Go libres.
Comment cette classification a été obtenuedéplier
Prédiction machine sur la base complète
Imitation des enseignantsNi prévalence calibrée, ni vérité terrain. Validation humaine à venir. Le volet Gemma est une étiquette directe du modèle pour chaque travail de la base, lue sur la notice réduite au titre. Le volet Codex est un classifieur appris des 10 348 étiquettes directes de Codex et calibré sur les taux pondérés de l'échantillon; les champs sans appui suffisant ne portent aucun appel Codex. Le mode candidate est l'union des deux volets; le consensus est leur intersection. Ces sorties portent le statut machine_predicted_unvalidated et ne sont pas des étiquettes humaines.
Scores du classifieur distillé par catégorie (deux têtes)
| Catégorie | Codex | Gemma |
|---|---|---|
| Métarecherche | 0,000 | 0,000 |
| Méta-épidémiologie (sens strict) | 0,000 | 0,000 |
| Méta-épidémiologie (sens large) | 0,000 | 0,000 |
| Bibliométrie | 0,001 | 0,001 |
| Études des sciences et des technologies | 0,006 | 0,004 |
| Communication savante | 0,003 | 0,000 |
| Science ouverte | 0,000 | 0,002 |
| Intégrité de la recherche | 0,001 | 0,001 |
| Charge utile insuffisante (le modèle a refusé de juger) | 0,004 | 0,000 |
Scores machine (provisoires)
Les deux têtes enseignantes du modèle étudiant, lues sur ce travail. Un score ordonne la base pour la relecture; il n'affirme jamais une catégorie, et le statut de validation accompagne chaque rangée tel quel.
Scores de référence d'un modèle non mature (critères de maturité non atteints, 7 itérations). Un score ordonne; il n'affirme jamais une catégorie.
score_only:v0-immature-baseline · tel quel depuis la passe de notation : score_only signifie que le nombre peut ordonner les travaux, et qu'aucune étiquette de catégorie n'en découleClassification
machine, non validéePrédiction automatique; un appel candidat d’une seule source (Gemma direct ou Codex distillé), pas un consensus.
Le détail, modèle par modèle et score par score, se trouve en fin de page sous « Comment cette classification a été obtenue ».