Aporije prosvijećenog diskursa : (anti)morlakizam u djelima Alberta Fortisa i Ivana Lovrića
Bibliographic record
Abstract
1. UVOD 1.1.Osnovni problemi pisanja o morlakizmu Fenomen Vlaha i vlaškog stanovništva na ovim prostorima i njegovo proučavanje u razdoblju ranog novog vijeka predstavlja vrlo zanimljivu, ali iznad svega vrlo kompleksnu tematiku.Puno je historiografskih radova do danas napisano o Vlasima, i puno je teorija i interpretacija ponuđeno na temu njihove geneze, etničkog porijekla, pripadnosti, identiteta, društveno-povijesne posebnosti i socijalnog statusa i ustroja.U zadnjih se nekoliko desetljeća otvaraju i nova polja i novi konteksti u kojima se vlaško stanovništvo proučava, a koji su potaknuti novim impulsima koji su inovacijski djelovali na historiju kao disciplinu.Fokus se tako polako premještao s navedenih "tradicionalnijih" tema na proučavanje morlakističkog diskursa i na analizu tekstova, na "otkrivanje" Vlaha (odnosno Morlaka, s obzirom na to da se u slučaju proučavanja diskursa o Vlasima većinom radi o pisanju o dalmatinskim Vlasima) od strane prosvjetiteljskih prirodoslovaca, putopisaca i istraživača, na percipiranje Vlaha/Morlaka kroz prizmu koncepta "plemenitog divljaka" ili pak kroz binarnu opreku civilizacije spram barbarstva.Međutim, unatoč brojnosti radova koji se bave vlaškom tematikom, i jednakoj brojnosti teorija, interpretacija i reinterpretacija, mnoga su pitanja ostala otvorena, a mnoga tumačenja pokazala su se ili manjkavima ili zastarjelima.To samo upućuje na činjenicu kako je itekako potrebno i dalje se baviti vlaškim pitanjem, reinterpretirati one izvore koji su već obrađivani i otkrivati i analizirati one koji još nisu objavljeni.U fokusu ovog rada tako će biti upravo ova druga skupina tema -proučavat će se morlakistički diskurs, pisanje o Morlacima, način na koji su Morlaci prikazivani u dva poznata prosvjetiteljska izvora -Putu po Dalmaciji Alberta Fortisa i Bilješkama o Putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa i Životu Stanislava Sočivice Ivana Lovrića.Kroz teorijski i metodološki okvir historijske imagologije tako će se nastojati, kroz analizu morlakizma kao diskursa, prikazati na koji su način Morlaci prikazivani kao Drugo, kako je kontekst njihovog života, i općenito političko-ekonomska situacija u mletačkoj Dalmaciji u drugoj polovici 18. stoljeća utjecala na stvaranje tog diskursa, koja je bila svrha tog diskursa i na koji način i u koju svrhu se on mogao instrumentalizirati.Točnije, glavni fokus bit će analiza slike Morlaka kao ekonomskog Drugog u navedenim izvorima, kroz prizmu ekonomske doktrine koja se pojavila sredinom i u drugoj polovici 18. stoljeća, a koju su brojni intelektualci zastupali upravo u Dalmacijikroz prizmu fiziokratizma.Jedna od karakteristika ranog novog vijeka kao razdoblja jest "podvojenost" između "starog" i "novog", između srednjovjekovnih ekonomskih, političkih i društvenih struktura i onih modernih.Iako možemo reći da su takva ispreplitanja između starih i novih strujanja karakteristika zapravo svakog povijesnog razdoblja, rani novi vijek utoliko je zanimljiviji s obzirom na to da je on iznjedrio one odnose i strukture u kojima i danas živimo.Tako se postupno od feudalnih odnosa stvaraju oni ranokapitalistički, a s njima i pripadajuće društvene i političke strukture.Upravo je zbog toga vrlo zanimljivo promotriti i propitati konstrukciju ekonomske "drugosti" Morlaka kroz prizmu ekonomske doktrine fiziokratizma.Prema nekim autorima 1 , upravo su se ideolozi fiziokratizma prvi uspješno poduhvatili teorijskog raščlanjivanja i opisivanja novih proizvodnih odnosa koji su tada dobivali maha u Europi, iako ih, naravno, nisu uspjeli u potpunosti adekvatno opisati zbog njihove još nedovoljne razvijenosti u to doba.Isto tako, fiziokratizam se smatra 2 i prvom karikom prema ekonomskoj i političkoj doktrini liberalizma koja je postala dominantna krajem 18. i tijekom cijelog 19.stoljeća.Fiziokratizam, stoga, predstavlja upravo to ispreplitanje "starog" i "novog", on opisuje nove odnose, ali još uvijek ne izlazi u potpunosti iz onih starih.U tom je smislu zanimljiv odnos Alberta Fortisa i Ivana Lovrića prema Morlacima, kao prosvjetiteljski obrazovanih ljudi koji su se tijekom svojih života našli pod utjecajem fiziokratske doktrine.S jedne strane nalazi se fiziokratska teorija koja iznad svega izdiže agrarnu proizvodnju i poljoprivrednu djelatnost, smatrajući poljoprivredu jedinim izvorom bogatstva neke države, a s druge se strane nalaze Morlaci koji, bez obzira na višestoljetni proces sedentarizacije, na uključivanje u trgovinu i prihvaćanje strujanja koja su usmjerena 1 Na primjer, Karl Marx u četvrtom tomu Kapitala, poznatijem pod naslovom Teorije o višku vrijednosti upravo fiziokratima daje zaslugu kao osnivačima moderne ekonomije.Tako navodi: "Fiziokrati su preneli istraživanje o poreklu viška vrednosti iz oblasti prometa u oblast neposredne proizvodnje i time postavili osnovu za analizu kapitalističke proizvodnje."Karl Marx i Friedrich Engels, Dela -Dvadeset četvrti tom, Teorije o višku vrednosti (Beograd: Prosveta, 1969), 11.Isto tako, o sustavu kojeg su razvili fiziokrati Marx navodi: "To je doista prvi sistem koji analizira kapitalističku proizvodnju i koji uslove u kojima se kapital proizvodi i u kojima kapital proizvodi izlaže kao večne prirodne zakone proizvodnje.S druge strane, on se javlja pre kao buržoaska reprodukcija feudalnog sistema, vladavine zemljovlasništva; dok se, naprotiv, industrijske grane, u okviru kojih se kapital prvi put samostalno razvija, javljaju kao "neproizvodne" grane rada, kao puki privesci poljoprivrede."Marx i Engels, Dela, 14. Na Marxovoj se analizi, dakle, lijepo vidi fiziokratska "podvojenost" između starih feudalnih i novih (rano)kapitalističkih proizvodnih odnosa. 2 Michel Foucault u svojim predavanjima pod naslovom The Birth of Biopolitics razrađuje teoriju liberalnog guvernmentaliteta, u kojoj veliku ulogu daje upravo fiziokratima.Foucault, isto kao i Marx, fiziokrate navodi kao prve zastupnike političke ekonomije, upravo zato jer su fiziokrati na ekonomsku sferu prenijeli diskurs "o prirodnosti".Foucault upravo u tome nalazi poveznicu između fiziokratske ideologije i učenja modernog liberalizmaekonomija postaje sferom koja je odvojena od ostalih društvenih sfera i koja ima svoju prirodnu stabilnost i objektivne zakone, koja se shodno tome može znanstveno proučavati i čija se "prirodna stabilnost" samo treba "održavati" od strane države.Michel Foucault, The Birth of Biopolitics-Lectures at the College de France
Fetched live from OpenAlex and de-inverted. Abstracts are not stored in this database: the inverted indexes are 8.6 GB of the frame’s 9.3 GB of text, and the host has 13 GB free.
How this classification was reachedexpand
Full frame machine prediction
Teacher imitationNot calibrated prevalence, not ground truth. Human validation pending. The Gemma side is a direct model label for every work in the frame, read from the title-only record. The Codex side is a classifier learned from the 10,348 direct Codex labels and calibrated to design-weighted sample rates; fields without enough sample support carry no Codex call. Candidate is the union of the two sides; consensus is their intersection. These outputs are machine_predicted_unvalidated and are not human labels.
Distilled classifier scores by category (both heads)
| Category | Codex | Gemma |
|---|---|---|
| Metaresearch | 0.000 | 0.000 |
| Meta-epidemiology (narrow) | 0.000 | 0.000 |
| Meta-epidemiology (broad) | 0.000 | 0.000 |
| Bibliometrics | 0.001 | 0.001 |
| Science and technology studies | 0.006 | 0.004 |
| Scholarly communication | 0.003 | 0.000 |
| Open science | 0.000 | 0.002 |
| Research integrity | 0.001 | 0.001 |
| Insufficient payload (model declined to judge) | 0.004 | 0.000 |
Machine scores (provisional)
The two teacher heads of the student model, read on this work. A score orders the frame for review; it never asserts a category, and the validation status ships verbatim with every row.
Baseline scores from an immature model (maturity gate not passed, 7 training rounds). Scores rank; they never assert a category.
score_only:v0-immature-baseline · verbatim from the scoring run: score_only means the number may rank works, and no category label ships from itClassification
machine, unvalidatedMachine predicted; a candidate call from one source (direct Gemma or distilled Codex), not a consensus.
How this classification was reached, model by model and score by score, is at the end of the page under "How this classification was reached".