Motiv onog divljeg Drugog u franko-kanadskoj ženskoj prozi iz 1930-ih
Notice bibliographique
Résumé
UVODNA RAZMATRANJA Prikazi netaknute divljine, djeviËanskih πuma i biÊa koja ih nastanjuju zauzimaju istaknuto mjesto u kanadskom knjiæevnom imaginariju.2 Lik "πumskog" Ëovjeka koji u ovom kontekstu upuÊuje na mit o dobrom divljaku nadahnjuje promiπljanja vezana uz odnos Ëovjeka i prirode najËeπÊe utemeljena na koncepciji koja podrazumijeva dvojËanu opreku civilizirano / necivilizirano.Tako ono divlje (necivilizirano) predstavlja ono Drugo koje pripada nekom razliËitom i nedokuËivom poretku stvari koji se suprotstavlja civiliziranom svijetu.Iako ga to divlje Drugo izaziva i privlaËi, civilizirani Ëovjek ne moæe (i/ili ne æeli) mu se posve pribliæiti i moæda ga zato nastoji ukrotiti, preobraziti, svesti na poznato, ukratko: civilizirati.U njegovu suodnosu s Drugim odraæavaju se dva naËina postojanja, jedan koji pripada "divljoj misli" i drugi, koji pripada "pitomoj" misli.Prema tumaËenju Claudea Lévi-Straussa, divlja misao nije misao divljih, nego misao u divljem, nepripitomljenom stanju (Lévi-Strauss 1962: 289) i kao takva opstaje i, πtoviπe, "prosperira" u nekim "neraskrËenim" sektorima druπtvenog æivota, a osobito u umjetnosti (ibid.290).Trajno zanimanje za tu temu 3 pokazuje se stoga kao neumorno traganje za onim πto postoji onkraj granica poznatog (svjesnog), a opet kao dio nedjeljive cjeline ljudskog duha.U ovom radu razmatra se motiv onog divljeg Drugog kako su ga iz perspektive æenskog umjetniËkog senzibiliteta u svojim djelima obradile dvije frankokanadske spisateljice iz 1930-ih.RijeË je o usporednoj analizi romana Hélier, sin πuma (Hélier, Fils des bois, 1930) Marie Le Franc i Moj Divljak (Mon Sauvage, 1938) Laure Berthiaume-Denault, u kojima se ispituje moguÊnost kulturalnog povezivanja na primjeru ljubavnog para πto ga Ëine zapadnjaËka æena i kanadski "divljak", odnosno tematizira se pitanje drugosti i zajedniπtva.Nakon pregleda povijesnih znaËajki i glavnih knjiæevnih strujanja tijekom 1930-ih u frankokanadskoj knjiæevnosti, kao i recepcije spomenutih djela, analiziraju se stereotipi i ograniËenja nametnuti usvojenim obrascima miπljenja unutar jedne kulture.U romanu Laure Berthiaume-Denault, suprotno onome πto bi se oËekivalo, lik Amerindijanca, obrazovan je i urban muπkarac, ali prikazan i dalje kao arhetip divljaka koji istodobno intrigira i plaπi.Junakinja romana Marie Le Franc, Julienne, prepuπta se velikoduπnoj i idiliËnoj netaknutoj πumi, ali njezina utopijska slika sklada ubrzo se naruπava kad otkriva da je taj prostor zakrËen vegetativnim otpadom koji se godinama i desetljeÊima gomilao.Na taj naËin relativizira se pitanje o æivotu u simbiozi s idiliËnom prirodom.Sumnja u moguÊnost asimilacije s Drugim posebno se istiËe u obradi teme æudnje u ovim romanima, πto je, kao πto Êe dalje biti istaknuto, i u skladu s duhom vremena u kojem su pisani.Nadalje, raspravlja se o ulozi "πumskog" Ëovjeka i ozraËja u kontekstu æenskog pogleda na zbilju.Rad bi trebao odgovoriti i na pitanje o poloæaju "civilizirane" æene u nordijskom okruæenju tradicionalno rezerviranom za muπkarca, kojeg se uobiËajeno prikazuje u mitu o dobrom divljaku, ili ga se prikazuje kao junaka i osvajaËa, bijelca, kolonizatora, misionara, istraæivaËa.Naposljetku se postavlja pitanje rodne osvijeπtenosti i æenske izraæajnosti πto pridaje posebno obiljeæje tom knjiæevno-povijesnom razdoblju u Kanadi.Naime franko-kanadsko knjiæevno stvaralaπtvo u razdoblju 1930-ih kada su napisani i objavljeni romani o kojima je rijeË u ovom radu sve do nedavno nije pobuivalo zanimanje kritike i istraæivaËa.S jedne strane to se moæe pripisati Ëinjenici da se u to doba Svjesni smo æivotinje u sebi, koja se budi u mjeri u kojoj naπa viπa narav drijema.Ona je gmizava i putena te se moæebit ne dâ posve izgnati; poput crva πto, Ëak i za æivota i u zdravlju, nastavaju naπe tijelo.Moæda se od nje moæemo udaljiti, ali nikad i promijeniti joj narav.
Récupéré en direct depuis OpenAlex et désinversé. Les résumés ne sont pas conservés dans cette base de données : les index inversés représentent 8,6 Go des 9,3 Go de texte de la base, et le serveur dispose de 13 Go libres.
Comment cette classification a été obtenuedéplier
Prédiction machine sur la base complète
Imitation des enseignantsNi prévalence calibrée, ni vérité terrain. Validation humaine à venir. Le volet Gemma est une étiquette directe du modèle pour chaque travail de la base, lue sur la notice réduite au titre. Le volet Codex est un classifieur appris des 10 348 étiquettes directes de Codex et calibré sur les taux pondérés de l'échantillon; les champs sans appui suffisant ne portent aucun appel Codex. Le mode candidate est l'union des deux volets; le consensus est leur intersection. Ces sorties portent le statut machine_predicted_unvalidated et ne sont pas des étiquettes humaines.
Scores du classifieur distillé par catégorie (deux têtes)
| Catégorie | Codex | Gemma |
|---|---|---|
| Métarecherche | 0,001 | 0,001 |
| Méta-épidémiologie (sens strict) | 0,000 | 0,000 |
| Méta-épidémiologie (sens large) | 0,000 | 0,000 |
| Bibliométrie | 0,002 | 0,002 |
| Études des sciences et des technologies | 0,010 | 0,006 |
| Communication savante | 0,005 | 0,002 |
| Science ouverte | 0,000 | 0,002 |
| Intégrité de la recherche | 0,001 | 0,002 |
| Charge utile insuffisante (le modèle a refusé de juger) | 0,008 | 0,001 |
Scores machine (provisoires)
Les deux têtes enseignantes du modèle étudiant, lues sur ce travail. Un score ordonne la base pour la relecture; il n'affirme jamais une catégorie, et le statut de validation accompagne chaque rangée tel quel.
Scores de référence d'un modèle non mature (critères de maturité non atteints, 7 itérations). Un score ordonne; il n'affirme jamais une catégorie.
score_only:v0-immature-baseline · tel quel depuis la passe de notation : score_only signifie que le nombre peut ordonner les travaux, et qu'aucune étiquette de catégorie n'en découleClassification
machine, non validéePrédiction automatique; un appel candidat d’une seule source (Gemma direct ou Codex distillé), pas un consensus.
Le détail, modèle par modèle et score par score, se trouve en fin de page sous « Comment cette classification a été obtenue ».