Motiv onog divljeg Drugog u franko-kanadskoj ženskoj prozi iz 1930-ih
Bibliographic record
Abstract
UVODNA RAZMATRANJA Prikazi netaknute divljine, djeviËanskih πuma i biÊa koja ih nastanjuju zauzimaju istaknuto mjesto u kanadskom knjiæevnom imaginariju.2 Lik "πumskog" Ëovjeka koji u ovom kontekstu upuÊuje na mit o dobrom divljaku nadahnjuje promiπljanja vezana uz odnos Ëovjeka i prirode najËeπÊe utemeljena na koncepciji koja podrazumijeva dvojËanu opreku civilizirano / necivilizirano.Tako ono divlje (necivilizirano) predstavlja ono Drugo koje pripada nekom razliËitom i nedokuËivom poretku stvari koji se suprotstavlja civiliziranom svijetu.Iako ga to divlje Drugo izaziva i privlaËi, civilizirani Ëovjek ne moæe (i/ili ne æeli) mu se posve pribliæiti i moæda ga zato nastoji ukrotiti, preobraziti, svesti na poznato, ukratko: civilizirati.U njegovu suodnosu s Drugim odraæavaju se dva naËina postojanja, jedan koji pripada "divljoj misli" i drugi, koji pripada "pitomoj" misli.Prema tumaËenju Claudea Lévi-Straussa, divlja misao nije misao divljih, nego misao u divljem, nepripitomljenom stanju (Lévi-Strauss 1962: 289) i kao takva opstaje i, πtoviπe, "prosperira" u nekim "neraskrËenim" sektorima druπtvenog æivota, a osobito u umjetnosti (ibid.290).Trajno zanimanje za tu temu 3 pokazuje se stoga kao neumorno traganje za onim πto postoji onkraj granica poznatog (svjesnog), a opet kao dio nedjeljive cjeline ljudskog duha.U ovom radu razmatra se motiv onog divljeg Drugog kako su ga iz perspektive æenskog umjetniËkog senzibiliteta u svojim djelima obradile dvije frankokanadske spisateljice iz 1930-ih.RijeË je o usporednoj analizi romana Hélier, sin πuma (Hélier, Fils des bois, 1930) Marie Le Franc i Moj Divljak (Mon Sauvage, 1938) Laure Berthiaume-Denault, u kojima se ispituje moguÊnost kulturalnog povezivanja na primjeru ljubavnog para πto ga Ëine zapadnjaËka æena i kanadski "divljak", odnosno tematizira se pitanje drugosti i zajedniπtva.Nakon pregleda povijesnih znaËajki i glavnih knjiæevnih strujanja tijekom 1930-ih u frankokanadskoj knjiæevnosti, kao i recepcije spomenutih djela, analiziraju se stereotipi i ograniËenja nametnuti usvojenim obrascima miπljenja unutar jedne kulture.U romanu Laure Berthiaume-Denault, suprotno onome πto bi se oËekivalo, lik Amerindijanca, obrazovan je i urban muπkarac, ali prikazan i dalje kao arhetip divljaka koji istodobno intrigira i plaπi.Junakinja romana Marie Le Franc, Julienne, prepuπta se velikoduπnoj i idiliËnoj netaknutoj πumi, ali njezina utopijska slika sklada ubrzo se naruπava kad otkriva da je taj prostor zakrËen vegetativnim otpadom koji se godinama i desetljeÊima gomilao.Na taj naËin relativizira se pitanje o æivotu u simbiozi s idiliËnom prirodom.Sumnja u moguÊnost asimilacije s Drugim posebno se istiËe u obradi teme æudnje u ovim romanima, πto je, kao πto Êe dalje biti istaknuto, i u skladu s duhom vremena u kojem su pisani.Nadalje, raspravlja se o ulozi "πumskog" Ëovjeka i ozraËja u kontekstu æenskog pogleda na zbilju.Rad bi trebao odgovoriti i na pitanje o poloæaju "civilizirane" æene u nordijskom okruæenju tradicionalno rezerviranom za muπkarca, kojeg se uobiËajeno prikazuje u mitu o dobrom divljaku, ili ga se prikazuje kao junaka i osvajaËa, bijelca, kolonizatora, misionara, istraæivaËa.Naposljetku se postavlja pitanje rodne osvijeπtenosti i æenske izraæajnosti πto pridaje posebno obiljeæje tom knjiæevno-povijesnom razdoblju u Kanadi.Naime franko-kanadsko knjiæevno stvaralaπtvo u razdoblju 1930-ih kada su napisani i objavljeni romani o kojima je rijeË u ovom radu sve do nedavno nije pobuivalo zanimanje kritike i istraæivaËa.S jedne strane to se moæe pripisati Ëinjenici da se u to doba Svjesni smo æivotinje u sebi, koja se budi u mjeri u kojoj naπa viπa narav drijema.Ona je gmizava i putena te se moæebit ne dâ posve izgnati; poput crva πto, Ëak i za æivota i u zdravlju, nastavaju naπe tijelo.Moæda se od nje moæemo udaljiti, ali nikad i promijeniti joj narav.
Fetched live from OpenAlex and de-inverted. Abstracts are not stored in this database: the inverted indexes are 8.6 GB of the frame’s 9.3 GB of text, and the host has 13 GB free.
How this classification was reachedexpand
Full frame machine prediction
Teacher imitationNot calibrated prevalence, not ground truth. Human validation pending. The Gemma side is a direct model label for every work in the frame, read from the title-only record. The Codex side is a classifier learned from the 10,348 direct Codex labels and calibrated to design-weighted sample rates; fields without enough sample support carry no Codex call. Candidate is the union of the two sides; consensus is their intersection. These outputs are machine_predicted_unvalidated and are not human labels.
Distilled classifier scores by category (both heads)
| Category | Codex | Gemma |
|---|---|---|
| Metaresearch | 0.001 | 0.001 |
| Meta-epidemiology (narrow) | 0.000 | 0.000 |
| Meta-epidemiology (broad) | 0.000 | 0.000 |
| Bibliometrics | 0.002 | 0.002 |
| Science and technology studies | 0.010 | 0.006 |
| Scholarly communication | 0.005 | 0.002 |
| Open science | 0.000 | 0.002 |
| Research integrity | 0.001 | 0.002 |
| Insufficient payload (model declined to judge) | 0.008 | 0.001 |
Machine scores (provisional)
The two teacher heads of the student model, read on this work. A score orders the frame for review; it never asserts a category, and the validation status ships verbatim with every row.
Baseline scores from an immature model (maturity gate not passed, 7 training rounds). Scores rank; they never assert a category.
score_only:v0-immature-baseline · verbatim from the scoring run: score_only means the number may rank works, and no category label ships from itClassification
machine, unvalidatedMachine predicted; a candidate call from one source (direct Gemma or distilled Codex), not a consensus.
How this classification was reached, model by model and score by score, is at the end of the page under "How this classification was reached".