Kognitivni aspekti kockanja adolescenata
Pourquoi ce travail est dans la base
Une base qui oublie comment elle a trouvé un travail ne peut pas être vérifiée. Voici les voies qui ont admis celui-ci.
Notice bibliographique
Résumé
Ranija istraživanja potencijalnih odrednica rizičnog odlučivanja učestalih i problematičnih kockara isticala su središnju ulogu iskrivljenih uvjerenja o kockanju, dok novija psihobiološka perspektiva ističe ulogu potencijalne patofiziologije ventromedijalnog prefrontalnog korteksa. Istraživanja s adolescentima unutar ove perspektive bila su rijetka te nisu koristila mjere napravljene s ciljem testiranja dvoprocesnih teorija rizičnog odlučivanja adolescenata. Stoga je cilj ovog istraživanja bio testirati osnovne pretpostavke dvoprocesnih teorija rizičnog odlučivanja u kontekstu kockanja adolescenata i provjeriti razlikuju li se adolescenti koji različito često kockaju te koji imaju različito izražene psihosocijalne posljedice kockanja u razini sklonosti rizičnom odlučivanju ovisno o vrsti aktiviranog puta donošenja odluke (reaktivni nasuprot racionalnom). Dodatno, provjereno je i mijenjaju li iskrivljena uvjerenja o kockanju odnos učestalosti, odnosno, psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem, i sklonosti rizičnom odlučivanju ovisno o vrsti aktiviranog puta odlučivanja. Provjereno je i koje vrste informacija adolescenti različite učestalosti kockanja, kao i različite izraženosti psihosocijalnih posljedica kockanja koriste u zadacima reaktivnog, a koje u zadacima racionalnog odlučivanja. Istraživanje je provedeno u srednjim školama na računalima te su u njemu sudjelovali samo mladići s obzirom na nisku prevalenciju učestalog i problematičnog kockanja kod djevojaka. Od ukupnog uzorka od 378 adolescenata prosječne dobi od 17 godina (M = 17,03, SD = 1,296) formirana s dva zasebna uzorka adolescenata s obzirom na njihove rezultate na mjeri učestalosti kockanja (N = 78, podijeljeni u tri skupine (rijetko, povremeno i učestalo kockanje) po 26 adolescenata) i mjerama psihosocijalnih posljedica kockanja (N = 102, podijeljeni u tri skupine (nerizično, rizično i problematično kockanje) po 34 adolescenata). Eksperimentalna paradigma korištena u istraživanju je kraći oblik Kolumbijskog zadatka s karticama koji omogućava ispitivanje dvaju oblika procesiranja informacija pri donošenju rizičnih odluka: „hladnu“ kogniciju (racionalni/namjerni put procesiranja informacija) i „vruću“ kogniciju (reaktivni / afektivni put procesiranja informacija). Putem upitnika, dodatno su izmjerena iracionalna uvjerenja o kockanju te niz kontrolnih varijabli vezanih uz interindividualne razlike u ličnosti (situacijski nespecifična potreba za uzbuđenjem, kognitivna disinhibicija, emocionalna stabilnost te impulzivnost). Pokazalo se kako adolescenti koji često kockaju u zadatku reaktivnog odlučivanja donose rizičnije odluke i od adolescenata koji povremeno i od onih koji rijetko kockaju dok između potonje dvije skupine nije utvrđena razlika u rizičnosti donošenja odluka. U zadatku racionalnog odlučivanja adolescenti koji često kockaju donosili su rizičnije odluke od adolescenata koji rijetko kockaju, ali ne i od adolescenata koji povremeno kockaju, pri čemu između potonje dvije skupine nije utvrđena statistički značajna razlika u rizičnosti odluka. Kod adolescenata različite izraženosti psihosocijalnih posljedica kockanja također je utvrđen sličan interakcijski obrazac. Problematični kockari adolescenti su pri aktivaciji reaktivnog puta odlučivanja također donosili rizičnije odluke i od rizičnih i od neproblematičnih kockara adolescenata. Također, rizični kockari adolescenti su u ovom uvjetu također donosili značajno rizičnije odluke od neproblematičnih vršnjaka. Pri aktivaciji racionalnog puta odlučivanja utvrđen je identičan obrazac razlika: problematični kockari adolescenti donosili su rizičnije odluke i od rizičnih i od neproblematičnih adolescenata, dok su oni iz rizične skupine donosili rizičnije odluke od neproblematičnih adolescenata. Rezultati istraživanja su također pokazali da viša razina iracionalnih uvjerenja o kockanju ne mijenja odnos učestalosti (kao i psihosocijalnih posljedica) kockanja i rizičnosti odluka adolescenata ovisno o vrsti aktiviranog puta odlučivanja. Kada je riječ o vrstama informacija koje adolescenti koriste pri odlučivanju dobiveni rezultati, na poduzorku adolescenata različite učestalosti kockanja, ukazali su da u zadatku reaktivnog odlučivanja adolescenti koji često kockaju isključivo koriste informaciju o vjerojatnosti gubitka, ali ne i informaciju o količini dobitka. Adolescenti koji povremeno kockaju također su koristili informaciju o vjerojatnosti gubitka, ali i informaciju o količini gubitka. Adolescenti koji rijetko kockaju koristili su sve tri vrste informacijskih parametara koja su imali na raspolaganju. U zadatku racionalnog odlučivanja dobiveni su slični nalazi pri čemu su adolescenti koji rijetko kockaju opet koristili sve tri vrste informacija koje imaju na raspolaganju, dok su adolescenti koji povremeno i često kockaju koristili samo informaciju o vjerojatnosti gubitka. Slična situacija je zabilježena je i na poduzorku adolescenata različite izraženosti psihosocijalnih posljedica kockanja. Pri aktivaciji reaktivnog puta odlučivanja jedino su adolescenti s manjom izraženosti psihosocijalnih posljedica kockanja (nerizični) koristili sve tri vrste informacija, dok su oni sa srednjom (rizični) te visokom (problematični) izraženosti psihosocijalnih posljedica koristili samo informaciju o vjerojatnosti gubitka. S druge strane, u zadatku racionalnog odlučivanja opet su jedino nerizični adolescenti koristili sve tri vrste informacija, dok su rizični i problematični adolescenti koristili informaciju o vjerojatnosti gubitka, ali i o količini gubitka.
Récupéré en direct depuis OpenAlex et désinversé. Les résumés ne sont pas conservés dans cette base de données : les index inversés représentent 8,6 Go des 9,3 Go de texte de la base, et le serveur dispose de 13 Go libres.
Prédiction distillée sur la base complète
Imitation des enseignantsNi prévalence calibrée, ni vérité terrain. Validation humaine à venir. Apprise à partir de 10 348 étiquettes directes de Codex et de 10 348 étiquettes directes de Gemma. Le mode candidate est l'union des têtes enseignantes seuillées; le consensus est leur intersection. Ces sorties portent le statut machine_predicted_unvalidated et ne sont ni des étiquettes humaines ni des étiquettes directes de modèles de pointe.
Scores Codex et Gemma par catégorie
| Catégorie | Codex | Gemma |
|---|---|---|
| Métarecherche | 0,001 | 0,000 |
| Méta-épidémiologie (sens strict) | 0,000 | 0,000 |
| Méta-épidémiologie (sens large) | 0,001 | 0,000 |
| Bibliométrie | 0,000 | 0,001 |
| Études des sciences et des technologies | 0,002 | 0,004 |
| Communication savante | 0,000 | 0,001 |
| Science ouverte | 0,001 | 0,001 |
| Intégrité de la recherche | 0,000 | 0,000 |
| Charge utile insuffisante (le modèle a refusé de juger) | 0,003 | 0,000 |
Scores machine (provisoires)
Les deux têtes enseignantes du modèle étudiant, lues sur ce travail. Un score ordonne la base pour la relecture; il n'affirme jamais une catégorie, et le statut de validation accompagne chaque rangée tel quel.
Scores de référence d'un modèle non mature (critères de maturité non atteints, 7 itérations). Un score ordonne; il n'affirme jamais une catégorie.
score_only:v0-immature-baseline · tel quel depuis la passe de notation : score_only signifie que le nombre peut ordonner les travaux, et qu'aucune étiquette de catégorie n'en découle