Etiopatogeneza kronične boli žvačnih mišića u bolesnika s posttraumatskim stresnim poremećajem : doktorska disertacija
Notice bibliographique
Résumé
Uvod: Kronična bol žvačnih mišića veliki je dijagnostički i terapijski izazov za stomatologe i liječnike. Proizlazi iz skeletnih mišića, tetiva i njihovih fascija. Uzroci i mehanizam nastanka te boli nisu u potpunost razjašnjeni. Liječenje kronične mišićne boli najčešće mora biti zbrinuto multidisciplinarnim pristupom. Cilj istraživanja bio je utvrditi prevalenciju kliničkih dijagnoza temporomandibularnih poremećaja (TMP), psihološkog distresa, ograničenja oralnih funkcija u bolesnika s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP). Također, cilj je bio utvrditi utjecaj različitih etioloških čimbenika: psiholoških i okluzijskih čimbenika, parafunkcijskih aktivnosti, te razine tvari P i dopamina na nastanak kronične boli žvačnih mišića. Ispitanici i postupci: U studiji je sudjelovalo 65 ispitanika s kroničnim PTSP-om uzrokovanim ratnom psihotraumatizacijom, te 60 kontrolnih ispitanika koji nemaju PTSP. Svi ispitanici pregledani su prema dijagnostičkim kriterijima za istraživanje TMP. Prag bolnosti žvačnih mišića mjeren je mehaničkim algometrom. Intenzitet i karakter boli žvačnih mišića određivani su anamnestički vizualnoanalognom skalom, ucrtavanjem lokalizacije boli na shemi glave i vrata, McGill upitnikom za bol, te digitlnom palpacijom žvačnih mišića. Razina tvari P i dopamina u plazmi određivani su enzimskim imunotestom. Rezultati: Najčešća TMP dijagnoza u PTSP ispitanika bila je miofascijalna bol (47,8%), dok je u kontrolnoj skupini najčešće dijagnosticiran pomak diska s redukcijom (8,3%). PTSP ispitanici su imali značajno više dijagnoza TMP iz skupina I i III u usporedbi s kontrolnim ispitanicima (p<0,005). PTSP ispitanici mišićnu su bol najčešće opisivali kao zatežuću, probadajuću i pulsirajuću, koja ih iscrpljuje i tišti. Razina tvari P i dopamina u plazmi PTSP ispitanika bila značajno viša nego u kontrolnih. Utvrđena pozitivna korelacija između koncentracije tvari P i broja bolnih točaka žvačnih mišića (r=0,65; p<0,001), te koncentracije dopamina i broja bolnih točaka žvačnih mišića (r=0,50; p<0,001). PTSP ispitanici imali su značajno manji broj ukupnih zuba i okludirajućih zuba nego kontrolni ispitanici. Također, parafunkcijske navika bile su zastupljenije u PTSP ispitanika nego u kontrolnih. Multiplom regresijskom analizom utvrđeno je da somatizacija pridonosi 15,8%, tvar P 26,7%, te stiskanje i škripanje zuba 10,4% u nastanku boli žvačnih mišića. Zaključci: U PTSP ispitanika najčešća dijagonza TMP bila je miofascijalna bol. Boli žvačnih mišića bila je češća i intenzivnija u PTSP ispitanika nego u kontrolnih ispitanika. Najznačajniji etiološki čimbenici u nastanku kronične mišićne bol u PTSP ispitanika su somatizacija, tvar P, te stiskanje i škripanje zuba.
Récupéré en direct depuis OpenAlex et désinversé. Les résumés ne sont pas conservés dans cette base de données : les index inversés représentent 8,6 Go des 9,3 Go de texte de la base, et le serveur dispose de 13 Go libres.
Comment cette classification a été obtenuedéplier
Prédiction distillée sur la base complète
Imitation des enseignantsNi prévalence calibrée, ni vérité terrain. Validation humaine à venir. Apprise à partir de 10 348 étiquettes directes de Codex et de 10 348 étiquettes directes de Gemma. Le mode candidate est l'union des têtes enseignantes seuillées; le consensus est leur intersection. Ces sorties portent le statut machine_predicted_unvalidated et ne sont ni des étiquettes humaines ni des étiquettes directes de modèles de pointe.
Scores Codex et Gemma par catégorie
| Catégorie | Codex | Gemma |
|---|---|---|
| Métarecherche | 0,001 | 0,000 |
| Méta-épidémiologie (sens strict) | 0,001 | 0,001 |
| Méta-épidémiologie (sens large) | 0,002 | 0,002 |
| Bibliométrie | 0,001 | 0,001 |
| Études des sciences et des technologies | 0,004 | 0,001 |
| Communication savante | 0,000 | 0,000 |
| Science ouverte | 0,002 | 0,001 |
| Intégrité de la recherche | 0,002 | 0,002 |
| Charge utile insuffisante (le modèle a refusé de juger) | 0,000 | 0,000 |
Scores machine (provisoires)
Les deux têtes enseignantes du modèle étudiant, lues sur ce travail. Un score ordonne la base pour la relecture; il n'affirme jamais une catégorie, et le statut de validation accompagne chaque rangée tel quel.
Scores de référence d'un modèle non mature (critères de maturité non atteints, 7 itérations). Un score ordonne; il n'affirme jamais une catégorie.
score_only:v0-immature-baseline · tel quel depuis la passe de notation : score_only signifie que le nombre peut ordonner les travaux, et qu'aucune étiquette de catégorie n'en découleClassification
machine, non validéePrédiction automatique; un appel candidat d’une seule tête enseignante, pas un consensus.
Le détail, modèle par modèle et score par score, se trouve en fin de page sous « Comment cette classification a été obtenue ».