Social rights as fundamental rights
Notice bibliographique
Résumé
Zbornik sadrži radove izložene na 5. uzastopnom znanstvenom skupu o aktualnim pitanjima iz područja europskoj javnog prava, koje organiziraju Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci i Hanns Seidel Stiftung. Tema "Socijalna prava kao temeljna ljudska prava" za ovogodišnju Jean Monnet Chair konferenciju bila je logičan izbor nakon događanja na europskoj pravnoj sceni. Ovo posebno u kontekstu potpisivanja Reformskog ugovora (Ugovora iz Lisabona) i inkorporiranja Povelje temeljnih ljudskih prava u tekst Osnivačkih ugovora te svakako nakon presuda Europskoga suda u slučajevima Viking, Laval i Rüffert. Interakcija između tržišta rada, socijalnih standarda i europskog socijalnog modela, s jedne strane, i slobode pružanja usluga, s druge strane, otvara niz kontroverznih pitanja. Dva pitanja smatramo temeljnim. Prvo, da li su nakon recentnih presuda Europskog suda temeljna ljudska prava izravno suprotstavljena temeljnim gospodarskim slobodama u kontekstu europskog tržišta? I drugo, u aktualnom trenutku globalizacije, proširenja EU i razvoja tzv. modela fleksigurnosti, u kojoj mjeri pitanje određivanja socijalnih standarda postaje konfliktno područje u kontekstu strategije zapošljavanja? Otvoreni problemi glede ostvarenja socijalnih prava danas sadrže pitanja vezana uz realiziranje socijalnopolitičkih ciljeva Ugovora o EZ, oživotvorenje europskog sustava vrijednosti i, posebno, uz odnos nacionalnih i europskih temeljnih ljudskih prava, kako iz europskoga, tako i iz nacionalnoga kuta gledanja. Na putu integracijskih procesa hrvatskog gospodarstva te prilagodbe i harmonizacije hrvatskog pravnog sustava pravnoj stečevini EZ, namjera ovog znanstvenog skupa bila je promišljanje i znanstvena raščlamba dosegnutog stupnja te budućih djelovanja svih relevantnih čimbenika u promicanju temeljnih socijalnih prava, europskih socijalnih standarada te stvaranja hrvatskog socijalnog modela. Materija se tijekom konferencije razmatrala u tri tematske cjeline. U prvom tematskom bloku pod naslovom "Socijalna prava - ustavnopravni i upravnopravni aspekti", objavljujemo uvodno izlaganje prof. dr. sc. Bernda B. von Maydella (Max Planck Institut für ausländisches und internationales Sozialrecht, München, Njemačka) o socijalnim pravima kao temeljnim ljudskim pravima te njihovom odnosu s međunarodnim pravom. Prvi referat podnio je doc. dr. sc. Mario Jelušić, koji izlaže i detaljno razmatra ustavne odredbe o socijalnim pravima u RH. Doc. dr. sc. Sanja Barić i Amina Alijagić ukazuju na probleme ostvarivanja socijalnih prava koji proizlaze iz inherentnih karakteristika normativne djelatnosti, dok prof. dr. sc. Hans Dietrich Steinmeyer prikazuje njemačka iskustva u kodifikaciji ove materije nakon 30 godina Socijalnog zakonika u Njemačkoj. Fokus rasprave premješta se na međunarodnu razinu radom dr. sc. Dražena Petrović koji se osvrće na deset godina Deklaracije MOR-a o temeljnim načelima i pravima na radu. O recepciji osnovnih međunarodnih radnopravnih standarda i stvaranju temeljnih socijalnih prava EU piše doc. dr. sc. Mario Vinković, a prof. dr. sc. Vesna Crnić Grotić ukazuje na presude Europskog suda za ljudska prava koje pružaju zaštitu socijalnim pravima kao temeljnim ljudskim pravima. Osvrćući se na konkretne probleme ostvarenja pojedinih socijalnih prava u RH prof. dr. sc. Damir Aviani i doc. dr. sc. Dario Đerđa tretiraju ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja u RH, a mr. sc. Inga Vezmar Barlek, ostvarivanje socijalnih prava pred Upravnim sudom RH. Druga tematska cjelina konferencije nosila je naziv "Socijalna prava u svjetlu reformskog ugovora", a u ovaj Zbornik uvršteni su tri rada. Tako, doc. dr. sc. Gerald G. Sander pojašnjava evoluciju tzv. Europskog socijalni prostor u razdoblju od Ugovora o EZ do Ugovora iz Lisabona. Prof. dr. sc. Nada Bodiroga Vukobrat i doc. dr. sc. Hana Horak, analiziraju situaciju odnosa temeljnih gospodarskih sloboda i temeljnih socijalnih prava nakon presuda u slučajevima Viking, Laval i Rüffert, a mr. sc. Ana Pošćić, progovara o položaju potrošača u okviru prava tržišnog natjecanja Europske unije. U trećoj su tematskoj cjelini pod nazivom "Socijalna prava - gospodarski i društveni aspekti" prof. dr. sc. Milovan Jovanović i Ivo Eškinja raščlanili ekonomske i socijalne proturječnosti neoliberalnog kapitalizma (s posebnim osvrtom na hrvatsko gospodarstvo), a mr. sc. Jasminka Kulušić, prikazala načela i značajke novog modela tzv. fleksigurnost na tržištu rada. I na kraju, mr. sc. Gordan Črpić i Marijana Kompes, podsjećaju na posljedice govora o ljudskim pravima bez pretpostavki, prvotno analizirajući i sekularne, i kršćanske pretpostavke govora o ljudskim pravima.
Récupéré en direct depuis OpenAlex et désinversé. Les résumés ne sont pas conservés dans cette base de données : les index inversés représentent 8,6 Go des 9,3 Go de texte de la base, et le serveur dispose de 13 Go libres.
Comment cette classification a été obtenuedéplier
Prédiction distillée sur la base complète
Imitation des enseignantsNi prévalence calibrée, ni vérité terrain. Validation humaine à venir. Apprise à partir de 10 348 étiquettes directes de Codex et de 10 348 étiquettes directes de Gemma. Le mode candidate est l'union des têtes enseignantes seuillées; le consensus est leur intersection. Ces sorties portent le statut machine_predicted_unvalidated et ne sont ni des étiquettes humaines ni des étiquettes directes de modèles de pointe.
Scores Codex et Gemma par catégorie
| Catégorie | Codex | Gemma |
|---|---|---|
| Métarecherche | 0,000 | 0,000 |
| Méta-épidémiologie (sens strict) | 0,001 | 0,001 |
| Méta-épidémiologie (sens large) | 0,001 | 0,002 |
| Bibliométrie | 0,001 | 0,000 |
| Études des sciences et des technologies | 0,003 | 0,005 |
| Communication savante | 0,000 | 0,000 |
| Science ouverte | 0,003 | 0,001 |
| Intégrité de la recherche | 0,002 | 0,001 |
| Charge utile insuffisante (le modèle a refusé de juger) | 0,006 | 0,003 |
Scores machine (provisoires)
Les deux têtes enseignantes du modèle étudiant, lues sur ce travail. Un score ordonne la base pour la relecture; il n'affirme jamais une catégorie, et le statut de validation accompagne chaque rangée tel quel.
Scores de référence d'un modèle non mature (critères de maturité non atteints, 7 itérations). Un score ordonne; il n'affirme jamais une catégorie.
score_only:v0-immature-baseline · tel quel depuis la passe de notation : score_only signifie que le nombre peut ordonner les travaux, et qu'aucune étiquette de catégorie n'en découleClassification
machine, non validéePrédiction automatique; les deux têtes enseignantes s’accordent sur ce qui est montré ici.
Le détail, modèle par modèle et score par score, se trouve en fin de page sous « Comment cette classification a été obtenue ».